{"id":183,"date":"2011-06-01T16:52:47","date_gmt":"2011-06-01T15:52:47","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/ngo\/?page_id=183"},"modified":"2019-09-26T12:21:30","modified_gmt":"2019-09-26T10:21:30","slug":"ekologija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/jazaspozarevac.org\/?page_id=183","title":{"rendered":"Ekologija"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Izgleda da nam se ekologija sve \u010de\u0161\u0107e i smelije upli\u0107e u svakodnevni \u017eivot. A zapravo, \u010dim saznamo vi\u0161e o njoj, otkri\u0107emo da je oduvek tu, a da je mi samo sve bolje upoznajemo. Na\u0161i preci su, i ne znaju\u0107i, \u017eiveli u skladu sa zakonima ekologije. To se o\u010dekuje i od nas i od svih budu\u0107ih generacija. Iako ova tvrdnja mo\u017ee zvu\u010dati kao, sada ve\u0107, \u010desto upotrebljavana fraza, upravo se u ekologiji nalaze prirodne i trajne veze \u010doveka sa Planetom. To otkrivamo i u poreklu ovog pojma.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sam termin <strong>ekologija<\/strong> (<em>oekologija<\/em>) nastala je kao kovcanica od dve gr\u010dke re\u010di: \u03bf\u03af\u03ba\u03bf\u03c2, <em>oikos<\/em>, ku\u0107a, dom i\u00a0 \u03bb\u03cc\u03b3\u03bf\u03c2, logos, nauka, iz \u010dega se izvodi osnovno polje zna\u010denja ekologije \u2013 nauka o stani\u0161tu, koje u \u0161irem klju\u010du tuma\u010dimo kao prirodno okru\u017eenje. Termin ekologija prvi put uvodi u upotrebu nema\u010dki biolog Ernest Hekel (Ernst Haeckel) 1866. godine, kada ga je i definisao kao &#8222;svestranu nauku o vezama organizama i okru\u017eenja&#8220;.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u0160ta je otpad?<\/strong><br \/>\nOtpad bi mogli definisati kao svaki materijal, sirovinu ili predmet iz svakodnevne upotrebe i proizvodnih aktivnosti koji slu\u017ei da se zadovolje najraznovrsnije ljudske potrebe, a koji posle svog kori\u0161\u0107enja (kraja \u017eivotnog ciklusa) postaje suvi\u0161an i neupotrebljiv. Bez dalje mogu\u0107nosti da zadovolji svoju upotrebnu vrednost on se odbacuje na smetli\u0161te tj.deponiju.<br \/>\nOtpad sa kojim se naj\u010de\u0161\u0107e, odnosno svakodnevno susre\u0107emo je pre svega ambala\u017eni otpad.<br \/>\n<strong>Ambala\u017eni otpad<\/strong> predstavlja materijal koji se koristi u proizvodnom ciklusu kako bi se pakovala i transportovala roba \u0161iroke potro\u0161nje. Ambala\u017eni otpad je samo jedna vrsta otpada, ali za nas naro\u010dito zanimljiva zato \u0161to se sa njim susre\u0107emo na svakom mestu gde nabavljamo \u017eivotne namirnice ili neku drugu robu. \u0160ta se de\u0161ava sa ambala\u017eom kada iskoristimo njen sadr\u017eaj? Ona uglavnom zavr\u0161ava kao otpad onog trenutka kada ispraznimo njen sadr\u017eaj ili kada se odre\u0111ena kupljena roba otpakuje. Kada nekoliko milijardi ljudi, zadovoljavaju\u0107i svoje potrebe, dnevno napravi do dva kilograma otpada po samo jednom \u010doveku (isklju\u010duju\u0107i najnerazvijenije regione sveta) dobijamo zabrinjavaju\u0107u ra\u010dunicu koja nas upu\u0107uje na zaklju\u010dak da je neophodno promeniti navike u proizvodno-potro\u0161a\u010dkim odnosima, ali i na to da je neophodno prilagoditi se savremenim razvojnim tendencijama i odgovornije se odnositi prema otpadu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Kako razvrstavati otpad?<\/strong><br \/>\nUkoliko smo dovoljno svesni potrebe za razvrstavanjem otpada i u situaciji kada mo\u017eda nemamo organizovane kontejnere u svom kom\u0161iluku, potrudimo se da sortiramo otpad po grupama jer \u0107e i na taj na\u010din u lancu upravljanja otpadom biti olak\u0161ano dalje procesuiranje pred sam proces preprade na\u0161eg otpada. Bitno je odvojiti otpad po vrstama: posebno sakupljati plastiku a posebno staklo, papir, metal i posebno sortirati otpad koji je organskog porekla. Ambala\u017eni otpad svakako ne bi trebalo me\u0161ati sa ostacima hrane jer se time zna\u010dajno umanjuje mogu\u0107nost njegove prerade i pretvaranje u drugu sirovinu koja \u0107e opet u lancu svog kru\u017eenja zadovoljavati neku od na\u0161ih mnogobrojnih potreba.<\/p>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li><strong>Primarno razvrstavanje<\/strong> otpada podrazumeva da se sa otpadom pozabavimo na samom izvoru njegovog nastanka, od ku\u0107e, \u0161kole, kancelarije, na ulici ili mestima javnog okupljanja.<\/li>\n<li><strong>Sekundarno razvrstavanje<\/strong> podrazumeva da se iz nakupljenog otpada izvla\u010de i dobijaju materijali koji \u0107e se dalje koristiti. Ono \u0161to ukazuje na va\u017enost primarnog razvrstavanja jeste \u010dinjenica da se kod sekundarnog razvrstavanja mnogo te\u017ee dolazi do materijala koji mo\u017ee da se preradi, sirovina koja se dobija samo od sekundarnog razvrstavanja je mnogo lo\u0161ijeg kvaliteta i ima je manje.<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">Osvrnimo se oko sebe. Na svakom koraku se susre\u0107emo sa otpadom.<\/p>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>Staklene fla\u0161e (sakupljene, oprane mogu ponovo da se koriste)<\/li>\n<li>Plasti\u010dne boce (sakupljene, sortirane, stavljene u proces recikliranja)<\/li>\n<li>Aluminijumske konzerve (sakupljenje, smanjene na odgovaraju\u0107u veli\u010dinu, stavljene u proces recikliranja)<\/li>\n<li>Papir (sakupljen, stavljen u proces recikliranja).<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ali skoro da ne postoji otpad \u010dijom ispravnom upotrebom nije mogu\u0107e posti\u0107i elementarnu ekolo\u0161ku odr\u017eivost, bila to njegova ponovna upotreba ili stavljanje u proces recikiranja, postaje manje bitno. Za samo nekoliko minuta mo\u017eemo u\u010diniti mnogo za nas, na\u0161u \u017eivotnu sredinu i budu\u0107e generacije. I ne samo to, odgovaraju\u0107om potro\u0161njom tj. odgovornom potro\u0161njom smanjujemo upotrebu prirodnih resursa i energije. Ne zaboravite ve\u0107inu materijala danas je mogu\u0107e reciklirati!<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u0160ta je recikla\u017ea?<\/strong><br \/>\nRecikla\u017ea je proces prerade otpadnog materijala od koga se prozvodi isti ili novi proizvod. U sebe uklju\u010duje kako proces sakupljanja tako i proces tretiranja otpada, oba ova procesa su me\u0111usobno povezana. Na koji na\u010din razvrstavamo otpad od toga mnogo zavisi kvalitet novonastalnog proizvoda. Sakupljati adekvatno otpad, reciklirati i smanjiti njegovu koli\u010dinu kroz menjanje potro\u0161a\u010dkih navika me\u0111u ljudima, sve su to neraskidivo povezani i uslovljeni procesi. Zamislimo jedan krug u kome \u0107emo uklju\u010diti proces proizvodnje jednog proizvoda koji \u0107e nam omogu\u0107iti da zadovoljimo na\u0161e potrebe, zamislimo kako selektivno skupljamo otpad i pripremamo ga ve\u0107 u doma\u0107instvu za proces recikliranja, recikliramo ga (jer skoro da ne postoji otpad tj. materijal koji ne mo\u017ee da se reciklira) i pogledajmo \u0161ta se na kraju kruga dogodilo. Imamo ljude koji menjaju svoje navike, uti\u010du na proces proizvodnje koji se kontrolisano odnosi prema otpadu (npr. ambala\u017ea) tj. koji je u samom tom procesu na odgovaraju\u0107i na\u010din pripremaju\u00a0 materijal za recikla\u017eu kako bi se na \u0161to jednostavniji na\u010din\u00a0selektovao otpad (kao klju\u010dni faktor za kvalitet recikla\u017ee) i na kraju procesa dobijamo isti proizvod pakovan istim materijalom koji smo ve\u0107 upotrebili. Ovako zami\u0161ljaju\u0107i krug ovog procesa zamislili smo jedan ekolo\u0161ki kvalitet \u017eivota koji nas vodi na put odgovaraju\u0107eg razvoja bez rizika za na\u0161u i budu\u0107nost slede\u0107ih generacija. Smanjiti zaga\u0111enje i degradiraju\u0107i uticaj na \u017eivotnu sredinu zna\u010di obezbediti dobar proces otkanjanja, selektovanja i recikliranja otpada.<br \/>\n<strong>Koji je znak za recikla\u017eu i \u0161ta on zna\u010di?<\/strong><br \/>\nMobiusov obru\u010d je znak koji se prepoznaje u me\u0111unarodnom obele\u017eavanju za recikla\u017eu. Znak zapravo predstavlja tri strelice koji mogu (ali ne moraju) da prave krug. Krug simboli\u010dno obele\u017eava proces nastanka jednog proizvoda ali i njegovu mogu\u0107nost da se ponovo iskoristi kao isti ili sli\u010dan proizvod. U zadnje vreme ovaj znak se sve \u010de\u0161\u0107e povezuje sa trostrukim R (koji u prevodu zna\u010di smanjenje kori\u0161\u0107enja, recikliranje i ponovo kori\u0161\u0107enje). Zajedno \u010dine mnogo za na\u0161u \u017eivotnu sredinu, jer se navike i \u017eelje ljudi drasti\u010dno menjaju. Da li \u0107ete se opredeliti za proizvod koji ima ovaj znak ili ne to ipak ostaje samo na pojedincu da odlu\u010di, ali ako isti \u017eeli da se razvija svoju kulturu \u017eivljenja dvoumljenja ne mo\u017ee da bude.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-5107\" src=\"https:\/\/jazaspozarevac.org\/wp-content\/uploads\/recycle.png\" alt=\"\" width=\"200\" height=\"200\" srcset=\"https:\/\/jazaspozarevac.org\/wp-content\/uploads\/recycle.png 200w, https:\/\/jazaspozarevac.org\/wp-content\/uploads\/recycle-150x150.png 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 200px) 100vw, 200px\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\nMe\u0111unarodni znak za recikla\u017eu se uglavnom pojavljuje u dva oblika da bi se razlikovale dve bitne karakteristike odre\u0111enog proizvoda. Ako je znak na proizvodu u crnom krugu to zna\u010di da je za proizvodnju kori\u0161\u0107en reciklirani materijal. Ako se pak tri sterlice pojavljuju bez kruga ili ako taj krug nije obojen to sa druge strane zna\u010di da se taj predmet u budu\u0107nosti posle upotrebe mo\u017ee reciklirati.<br \/>\nOno \u0161to je ipak najzanimljivije kada je recikliranje u pitanju svakako je njegova va\u017ena uloga da se jedan prizvod po\u0161to je potro\u0161en ponovo stavi u proizvodni proces. Mo\u017eda jo\u0161 uvek ne mo\u017eemo dovoljno jasno sebi da objasnimo kako otpad mo\u017ee da bude tako va\u017ean resurs za zadovoljavanje na\u0161ih potreba. Mo\u017eda je najbolji pokazatelj zna\u010daja recikla\u017ee osvrtom na zemlje koje najvi\u0161e ula\u017eu u ovaj proces. Tako se na listi evropskih zemalja sa najve\u0107im procentom recikliranja pojavljuju Belgija, Nema\u010dka, Austrija, Luksemburg i Holandija. Stepen razvoja ovih zemalja nam nedvosmisleno ukazuju na zna\u010daj i mogu\u0107nosti koje recikla\u017ea ima u savremenim procesima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kakvu korist mo\u017ee da ima lokalna\u00a0 sredina ukoliko je na odgovaraju\u0107i na\u010din regulisano pitanje recikla\u017ee?<br \/>\nKod nas recikla\u017ea nije toliko razvijena kao u drugim zemljama naro\u010dito\u00a0 Evropske unije ali sa namerom dalje integracije moraju da se po\u0161tuju direktive EU. Zakoni imaju vrlo va\u017enu ulogu u svim pitanjima dru\u0161tva pa i ovom. Svako ko plasira upakovane proizvode trebalo bi da ima obavezu da ambala\u017eu povrate u zakonski odre\u0111enoj meri. Novac koji se u procesu povra\u0107aja investira trebalo bi usmeriti ka lokalnim jedinicama koji vode brigu o otpadu.Oni na ra\u010dun povra\u0107aja vr\u0161e proces sakupljanja i sortiranja i na ovaj na\u010din se pospe\u0161uje rad op\u0161tinskih komunalnih slu\u017ebi.<\/p>\n<p><strong>\u0160ta naj\u010de\u0161\u0107e upotrebljavamo a da mo\u017eemo da ga recikliramo?<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li style=\"text-align: justify;\"><strong>PAPIR<\/strong> &#8211; materijal koji se naj\u010de\u0161\u0107e upotrebljava u svakodnevnim ljudskim aktivnostima. Ovaj materijal mo\u017eemo da smatramo ekolo\u0161kim zato \u0161to je biorazgradljiv i mogu\u0107e ga je reciklirati. Postoji vi\u0161e od 3000 razli\u010ditih papirnih produkata danas. Tako\u0111e postoji veliki broj razli\u010ditih tipova papira proizvedenih na razli\u010dite na\u010dine. Ipak papir tj. produkti od papira imaju negativan uticaj na \u017eivotnu sredinu, upotreba boja za papir vodi kao zaga\u0111ivanju voda a tako\u0111e\u00a0 ima i negativa uticaj na \u0161ume. Recikliranjem mogu da se ubla\u017ee negativni uticaji na prirodno okru\u017eenje. Oko 650 000 tona papira se proizvodi dnevno \u0161irom sveta.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Na koji na\u010din mo\u017eemo da pomognemo?<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Ponovnim kori\u0161\u0107enjem papirnih proizvoda. <\/strong>Kori\u0161\u0107enjem knjiga iz biblioteke, pisanjem na obe strane jednog lista papira kao i sortiranje papira za recikla\u017eu posle njegove upotrebe;<\/li>\n<li><strong>Smanjenje potro\u0161nje. <\/strong>Ra\u010dunari su danas najmo\u0107nije sredstvo u redukciji potro\u0161nje papira;<\/li>\n<li><strong>Recikla\u017ea iskori\u0161\u0107enih papirnih produkata. <\/strong>Recikla\u017eom papira \u010duvamo energiju i \u0161ume, oko 5 hektara \u0161ume je sa\u010duvano na toni recikliranog papira. Smanjuje se zaga\u0111enje vazduha i vode.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Koriste\u0107i recikliran papir smanjujemo degradaciju \u017eivotne sredine.<\/p>\n<ul>\n<li style=\"text-align: justify;\"><strong>PLASTIKA \u2013 <\/strong>materijal koji je u koristi u najrazli\u010ditije svrhe svadodnevno zauzima isto va\u017eno mesto u procesu recikla\u017ee i samim tim za\u0161tite \u017eivotne sredine. Plastika je sinteti\u010dki materijal, samim tim opasniji po \u017eivotnu sredinu kada je proces njene dezintegracije u pitanju. Danas mo\u017eda najrasprostranjeniji vid kori\u0161\u0107ena plastike su plasti\u010dne boce za vodu i sokove. \u010cak 10-15% ukupnog otpada \u010dini otpad od plastike.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Na koji na\u010din mo\u017eemo da uti\u010demo?<\/p>\n<ul class=\"style1\">\n<li><strong>Smanjimo potro\u0161nju<\/strong>. Ukoliko kupujemo sa platnenom kesom ili biramo pi\u0107a koja se pakuju u staklu pre nego u plastici redukujemo otpad;<\/li>\n<li><strong>Drugo kori\u0161\u0107enje<\/strong>. Plastika u mnogo slu\u010dajeva mo\u017ee da se opere i ponovo koristi;<\/li>\n<li><strong>Recikla\u017ea.<\/strong> Jedan od najboljih na\u010dina da se upravlja sa plasti\u010dnim otpadom je recikla\u017ea, i skoro sve tipove plastike mogu\u0107e je reciklirati;<\/li>\n<\/ul>\n<p>Recikliraju\u0107i plastiku \u010duvamo zdravlje na\u0161e \u017eivotne sredine.<\/p>\n<ul>\n<li style=\"text-align: justify;\"><strong>STAKLO. <\/strong>Staklo je kao materijal zbog svog sastava najlak\u0161e reciklirati. Stakleni proizvodi se mogu na\u0107i svuda u svakodnevnom \u017eivotu. Fla\u0161e, ogledala, prozori, svetla su samo neki od primera. Mnogi smatraju da je staklo moderan materijal a on ustvari datira jo\u0161 iz perioda pre Hrista. Iskori\u0161\u0107ene \u010da\u0161e su deo otpada svakog doma\u0107instva. Problem je to \u0161to kada se odlo\u017ei, staklo egzistira milenijumima bez mogu\u0107nosti da se dezintegri\u0161e.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Na koji na\u010din mo\u017eemo da uti\u010demo?<\/p>\n<ul>\n<li style=\"text-align: justify;\"><strong>Neki proizvodi od stakla mogu ponovo da se iskoriste. <\/strong>Staklene fla\u0161e posle odgovaraju\u0107eg pranja bez problema mo\u017ee da se koriste ponovo.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\"><strong>Jedno od najboljih re\u0161enja je recikliranje stakla. <\/strong>Obzirom da je ovo relativno jeftin materijal, razmi\u0161ljaju\u0107i o energiji za njegovu proizvodnju neophodno je uva\u017eiti ovu potrebu. Recikliranjem stakla smanjujemo tro\u0161enje energije ali tako\u0111e i zaga\u0111enje vazduha i vode.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Recikliraju\u0107i staklo mo\u017eemo da sa\u010duvamo mnogo energije.<\/p>\n<ul>\n<li style=\"text-align: justify;\"><strong>METAL\/ALUMINIJUM\/BAKAR. <\/strong>Neki od metala imali su najva\u017eniju ulogu u razvoju civilizacije kakvu danas poznajemo. Bez aluminijuma avioni ne bi mogli da lete, automobili bi morali da koriste vi\u0161e goriva, TV i ra\u010dunari ne bi mogli da obavljaju svoju funkciju. Ipak bez obzira na na va\u017enost u svakodnevnom \u017eivotu, metali menjaju svoje osobine vremenom i postaju beskorisni. Jedan od najdestruktivnijih procesa je korozija \u2013 pod uticajem temperature, vlage i zemlji\u0161ta mnogi metali se dezintegri\u0161u. Obzirom na cenu metala, energiju koja se tro\u0161i u procesu proizvodnje vi\u0161e je nego o\u010digledno koliko je proces recikliranja va\u017ean.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Na koji na\u010din mo\u017eemo da pomognemo?<\/p>\n<ul>\n<li>Vr\u0161imo separaciju metala. Ljudi bi morali da sakupljaju metal\u00a0 za recikla\u017eu.<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">Recikliraju\u0107i metal, bakar i aluminijum mo\u017eemo da sa\u010duvamo mnogo neophodne energije.<br \/>\nPitanje za\u0161tite \u017eivotne sredine unapre\u0111eno je razvojem recikla\u017ee kao sistema koji je neophodan u savremenim razvojnim sistemima, ima tendenciju daljeg unapre\u0111enja a i sami zahtevi vlada \u0161irom sveta se baziraju kroz razli\u010dite preporuke na ovoj tendenciji. Sistem recikliranja visoko razvijenim evropskim zemljama dosti\u017ee oko 40%, u Japanu \u010dak do 90%\u00a0 dok u Srbiji svega 6%-8% ukupnog otpada.<br \/>\nZna\u010daj recikliranja kroz tabelu vremena koje je potrebno da bi se odre\u0111eni materijali prirodno razlo\u017eili:<\/p>\n<table class=\"table-price\" border=\"0\" width=\"100%\" cellspacing=\"0\" cellpadding=\"0\">\n<thead>\n<tr class=\"even\">\n<td class=\"first\" width=\"150\"><span class=\"text-green\"><em>Materijal<\/em><\/span><\/td>\n<td width=\"140\"><span class=\"text-yellow\">Pribli\u017eno vreme razlaganja<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/thead>\n<tbody>\n<tr>\n<td>Hrana, cve\u0107e, organski proizvodi<\/td>\n<td>1-2 nedelje<\/td>\n<\/tr>\n<tr class=\"even\">\n<td>Papir<\/td>\n<td>10-30 dana<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td>Pamu\u010dna ode\u0107a<\/td>\n<td>2-5 meseci<\/td>\n<\/tr>\n<tr class=\"even\">\n<td>Vuneni predmeti<\/td>\n<td>1 godina<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td>Drvo<\/td>\n<td>10-15 godina<\/td>\n<\/tr>\n<tr class=\"even\">\n<td>Konzerve<\/td>\n<td>100-500 godina<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td>Plasti\u010dna kesa<\/td>\n<td>1 milion godina<\/td>\n<\/tr>\n<tr class=\"even\">\n<td>Staklena fla\u0161a<\/td>\n<td>nikada<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Izgleda da nam se ekologija sve \u010de\u0161\u0107e i smelije upli\u0107e u svakodnevni \u017eivot. A zapravo, \u010dim saznamo vi\u0161e o njoj, otkri\u0107emo da je oduvek tu, a da je mi samo sve bolje upoznajemo. Na\u0161i preci su, i ne znaju\u0107i, \u017eiveli u skladu sa zakonima ekologije. To se o\u010dekuje i od&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":39,"menu_order":2,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-183","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jazaspozarevac.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/183","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jazaspozarevac.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/jazaspozarevac.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jazaspozarevac.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jazaspozarevac.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=183"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/jazaspozarevac.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/183\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5109,"href":"https:\/\/jazaspozarevac.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/183\/revisions\/5109"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jazaspozarevac.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/39"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jazaspozarevac.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=183"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}